Za kratko vrijeme od svog osnivanja Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG), postala je prepoznatljiva po socijalnoj angažovanosti i spremnosti da kroz sopstvene kapacitete radi na unapređenju položaja mladih u Crnoj Gori.
Sa članstvom koje broji više od 150 volontera iz čitave države, MOACG predano radi na kreiranju demokratičnijeg, aktivnijeg i društveno odgovornijeg društva, sprovođenjem projekata poput „Zaposli se odmah”, „I(n)vokacija”, te „Podrška mladima i građanima u borbi protiv govora mržnje i diskriminacije u cilju smanjenja etničke distance”.
David Vukićević, jedan od pokretača inicijative i predsjednik MOACG, u razgovoru za Blog post „Izazovi mladih u Crnoj Gori“, ukazuje na značaj socijalnog angažovanja mladih, unapređenje kompetencija kroz aktivnosti neformalne edukacije te prilike koje se mladima nude za volonterski angažman.
U kojoj mjeri su srednjoškolci i studenti u Crnoj Gori spremni da kroz aktivizam u omladinskim organizacijama, aktivno učestvuju u politikama koje se kreiraju za mlade?
Mladi su pokretačka snaga, koja u zavisnosti od stepena razvijenosti društva, usljed čega se potreba za njenom akomulacijom javlja ili izostaje, nosi reformske procese. I to one suštinske, koji predstavljaju odgovor na neprilagođenost zajednice i njenog načina funkcionisanja potrebama mladih, a primjetno je da je takva pojava ili produkt utemeljenog kritičkog razmišljanja (te samim tim nedovoljnog uključivanja mladih u donošenje odluka, od lokalnih do državnih) ili baš sušte suprotnosti. Populacija, kojoj i sam pripadam, u omladinskom aktivizmu vidi prostor za nadmašivanje limita i oslobađanje od stega koje nam društvo nameće. U srži je cilj unaprjeđenje socioekonomskog, kulturnog, održivog i drugih aspekata života mladih. Aktivizam je sredstvo kojim mladi ostvaruju svoj opšti cilj: da se glas mladih čuje i uvaži. S druge strane, za omladinski aktivizam su potrebni snaga zasnovana na samopouzdanju, znanju i neustrašivosti, velika odricanja i ulaganje u sopstveni i društveni razvoj. Učešće mladih u vannastavnim aktivnostima i volontiranju zavisi od broja ponuđenih prilika, koje prilično variraju od regije do regije naše države, pa je isto najizraženije u centralnom dijelu, u odnosu na sjeverni i južni. Omladinski aktivizam, koji predstavlja prirodnu nadogradnju na volontiranje i vannastavne sadržaje, podrazumijeva afirmaciju kritičke svijesti, djelovanje u pravcu rješavanja problema mladih i zajednice i otklanjanja društvenih devijacija, a uspjeh leži u poznavanju institucionalnog sistema, zakonodavsta, procedura i propisa, te načina donošenja odluka i nadležnosti za isto, a prije svega na istrajnosti i nepokolebljivosti. Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore upravo otvara novi konkurs, na koji se mladi mogu prijaviti i postati dio pokretačke energije. Na taj način mladima nudimo dodatnu priliku za lični i drutveni rast i razvoj. Činjenica da je u 2023. godini više od 3.500 mladih učestvovalo u aktivnostima MOACG, govori dovoljno. MOACG je omladinska organizacija što znači da mladi autonomno rukovode organizacijom i donose odluke i da mladi realizuju aktivnosti.
Za omladinski aktivizam su potrebni snaga zasnovana na samopouzdanju, znanju i neustrašivosti, velika odricanja i ulaganje u sopstveni i društveni razvoj
Koji su razlozi izostanka veće participacije studenata/mladih ljudi u formalnim i neformalnim programima obrazovanja?
Osnovno formalno obrazovanje je zakonom definisano kao obavezno, a na mladima je da donesu odluku da li će se istim zadovoljiti. Prilikom odabira profesije, po mom skromnom sudu, treba voditi računa o dva aspekta: o preferencijama, sposobnostima i predispozicijama za određeno zanimanje ili profesiju i o potražnji za radnom snagom u određenoj oblasti, odnosno mogućnosti zapošljenja i vrednovanja radnih performansi. Ipak bez truda i rada nema rezultata. Prema istraživanju Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore iz 2023. godine mladi dominantno vide civilni sektor kao sektor koji im pruža priliku za sticanje znanja potrebnih za današanje tržište rada, dok kažu da ih formalno obrazovanje nedovoljno dobro priprema za isto. Na prvi pogled moglo bi se zaključiti da bi logično bilo veće učešće mladih u neformalnim programima obrazovanja, koje često biva izbor mladih koji proaktivno razmišljaju i koji su spremni za izlazak iz zone komfora. Nije tako. Bitnija je našem društvu forma nego suština, pa se za dodatan trud nedovoljno zalažemo kao zajednica, tražeći olakšice za obezbjeđivanje sopstvene egzistencije kao što su partijsko, nepotističko i koruptivno zapošljavanje, a često na štetu društva i države. I to po dva osnova: kroz smanjenje efikasnosti institucionalnog sistema, i obeshrabrivanje (na različite načine kroz namete i gori položaj radnika) zapošljenja u realnom sektoru.
Jesu li studentske organizacije/omladinske organizacije i dalje te koje dominantno utiču na poboljšanje statusa mladih?
Omladinske i studentske organizacije su iskonski izraz mladih i najbolje mogu izražavati stavove i potrebe mladih. Da li dominantno utiču na poboljšanje statusa mladih, stvar je zalaganja, vrijednosti i podrške koju organizacija uživa među mladima, održivosti i načina funkcionisanja organizacije, kao i spremnosti za istrajavanje na postavljenim principima i ciljevima. Bogišić bi rekao „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“. Uvjeren sam da su omladinske organizacije jedine koje imaju isključivi direktni interes, pa samim tim da mogu dominantno da utiču na poboljšanje položaja mladih u saradnji sa institucijama. Kao neko ko je na čelu omladinske organizacije koja broji više od dvije stotine volontera i aktivista, a koja svakim danom uživa sve veću podršku mladih, domaće i međunarodne javnosti, a uspostavljajući različita partnerstva i saradnje, registrujem da postoje omladinske organizacije koje mogu i već utiču dominantno na jačanje statusa naše omladine.
Da li smatrate da se i kroz obrazovni sistem mladi u Crnoj Gori trebaju podsticati na veći angažman u pitanjima koja ih se direktno tiču?
Insistiram na tome. Obrazovni sistem se mora reformisati tako da mladima pruži znanja i komptencije za izgradnju života dostojnog čovjeka, prosvjetnim radnicima se mora vratiti autoritet, prosvjeti povjerenje, a sve to kroz veće uključivanje mladih u procese odlučivanja posebno u osnovnoj i srednjoj školi, te poštovanje i prava i obaveza, i učenika i profesora. Učenički parlamenti ne smiju biti prostor za puku disperziju informacija o donijetim odlukama, na koje uopšte nijesu uticali. Parlament, pa i učenički, treba da bude prostor za inkluzivno donošenje odluka.
Koje aktivnosti/projekte trenutno sprovodite, a koje mladima daju priliku da unaprijede profesionalne kompetencije?
Rado posjećam na projekat „Uprava za građane“, koji je MOACG u prethodnom periodu realizovala u saradnji sa Organizacijom KOD uz finansijsku podršku Nacionalnog demokratskog instituta (NDI). Projekat je osim unaprjeđenja implementacije i informisanosti javnosti o Nacionalnom akcionom planu Partnerstva za otvorenu upravu, imao za cilj unaprjeđenje omladinske participacije u procesima donošenja odluka. Aktivnosti u okviru projekta su realizovane u 17 gradova naše države. Ovom prilikom bih istakao i projekat „Business education for successful application“, koji MOACG realizuje uz finansijsku podršku Slovačke agenciju za međunarodnu razvojnu saradnju. U okviru projekta realizovan je Kurs poslovnih vještina, koji vrlo direktno utiče na unaprjeđenje zapošljivosti mladih, a uskoro nam slijedi Biznis akademija za mlade preduzetnike. Takođe, u saradnji sa Kancelarijom za mlade Glavnog grada, već duže od godinu dana MOACG mladima svakodnevno pruža različite mogućnosti usavršavanja i učestvovanja u procesima odlučivanja u okviru Omladinskog kluba Podgorica.
Kako kreirati društvo u kojem će mladi biti motivisani da daju snažniji doprinos unaprjeđenju zajednice?
Vrednovanjem truda, znanja i zalaganja. Borbom protiv korupcije i nepotizma. Unaprjeđenjem kvaliteta života. Podržavajući budućnost – mlade.
Dajemo li kao društvo mladim ljudima dovoljno prostora da svoje potencijale iskoriste na pravi način?
MOACG predano radi na tome. Uspjeh naših zalaganja u saradnji sa institucijama je jedini garant ostanka mladih u svojoj domovini.
