U utorak, 13. avgusta i srijedu, 14. avgusta u Omladinskom klubu u Podgorici održan je dvodnevni edukativni program pod imenom “Znam što vidim” organizovan od strane Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore u saradnji sa Kancelarijom za mlade Sekretarijata za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Glavnog grada Podgorice.
Radionice je održala Sofija Kirsanov, rukovoditeljka Kancelarije za razvoj i koordinatorka Tima za kulturu i neformalno obrazovanje MOACG, a organizovane su sa ciljem osnaživanja mladih da postanu informisani, kritički nastrojeni građani i građanke koji/e prepoznaju prednosti i mane digitalne ere.
Mladi su imali priliku da istraže kako, u eri informacionih i komunikacionih tehnologija, online prostor utiče na ponašanje mladih ljudi na mreži, kao i razloge zbog kojih su mladi posebno ranjivi. Kao odgovor na to, mladi su učili o kritičkom razmišljanju kako bi sa većom slobodom i autonomijom učestvovali u demokratskom društvu.
Učesnici i učesnice su saznali šta su kognitivna i društvena pristrasnost i kako masovni porast informacija na internetu i društvenim mrežama pojačava njihovu upotrebu. Na radionici je bilo govora i o vidovima medijske manipulacije stvarnošću, sa fokusom na filter balone, eho-komore, lažne vijesti, deepfake i cheapfake sadržaj, pristrasnost u izvještavanju, clickbait, astroturfing i media framing.
Poseban fokus je stavljenje na usvajanje pojmova: lažne vijesti, dezinformacija, misinformacija i malinformacija; kao i prepoznavanje ovih različitih anomalija u crnogorskim, regionalnim i svjetskim medijima.
Prisutni su stekli vještine kritičkog pristupa medijima, kroz postavljanje seta pitanja kako bi izbjegli manipulaciju, bili kritični i došli do tačnih informacija, kao i stekli vještine fact-checkinga kroz teoriju, praktični i grupni rad. Takođe, upoznali su se sa raznovrsnim alatkama za borbu protiv dezinformacija, a imali su priliku da u grupama, korišćenjem OSINT-a i navedenih alatki, provjere (dez)informacije iz medijskih članaka.
Kroz igrice u kojima se simuliraju fact-checking operacije, ali i kreiranje lažnih vijesti, mladi su se upoznali sa dezinformacijama kroz obje perspektive ove pojave i razgovarali o etičkoj dimenziji te teme.
Pored toga, učesnici su imali priliku da uče i o važnosti odgovornog kreiranja sadržaja, kao i osnovama vizualne pismenosti – kako analizirati i stvarati vizualni sadržaj na način koji doprinosi informisanju i edukaciji, a ne dezinformisanju. Na kraju radionice, povedena je diskusija o medijskoj pismenosti u kontekstu mentalnog zdravlja, odnosno o tome kako zagađen medijski prostor može uticati na percepciju stvarnosti i samopouzdanje mladih.
